Snaga stabilizatora napona bira se kao zbir snaga uređaja koji rade istovremeno, uz rezervu od 20–30% i dodatnu rezervu za motore i kompresore – za celu kuću to je obično 5 do 10 kVA, a za jedan kotao ili TV dovoljno je 1 do 2 kVA. Druga odluka je tip regulacije: relejni ili servo.
Kako izračunati potrebnu snagu
Saberite snage uređaja koji realno rade u isto vreme, ne svih uređaja u kući. Motori i kompresori (frižider, pumpa, klima) pri startu povuku i nekoliko puta više od nazivne snage, pa za njih ostavite veću rezervu. Pošto je snaga stabilizatora data u VA, a uređaja u W, računajte da je stvarna snaga oko 70% vrednosti u VA.
Uređaj
Okvirna snaga
Napomena
Gasni ili kotao na pelet
100–200 W
osetljiva elektronika
TV i računar
100–500 W
osetljiva elektronika
Frižider, zamrzivač
150–300 W
start 3–5 puta veći
Pumpa za vodu
750–1500 W
start 3–5 puta veći
Klima-uređaj
1000–2500 W
kompresor
Bojler
2000–3000 W
otporni grejač
Primer: kotao, frižider, TV i računar zajedno traže oko 1 kW, a sa rezervom za start frižidera dovoljan je stabilizator od 2 kVA. Ako dodate pumpu i klimu, prelazi se na 5 kVA, a za celu kuću sa bojlerom na 8–10 kVA.
Relejni ili servo stabilizator
Relejni stabilizator menja napon u koracima preko releja. Brz je, povoljniji i dovoljno precizan za većinu kućnih uređaja, uz tačnost oko ±8%. Primeri su VOLT AVR 2000 W i VOLT AVR 10000 VA za celu kuću.
Servo stabilizator napon podešava kontinualno, pomoću motora, i drži izlaz u okviru oko ±3%. Bolji je za osetljivu elektroniku, audio i video opremu, servere i medicinske uređaje. Primeri su VOLT AVR Pro 3000, VOLT AVR Pro 5000 i KEBO SDC-5000.
Na šta još obratiti pažnju
Opseg ulaznog napona: ako vam napon pada ispod 170 V, birajte model sa širim opsegom, na primer od 130 ili 140 V
Odlaganje starta (npr. 180 s) štiti kompresore pri povratku struje
Zaštite od preopterećenja, pregrevanja i kratkog spoja
Manji stabilizatori se jednostavno uključe u utičnicu, a uređaji u njih. Stabilizatori za celu kuću (5–10 kVA) vezuju se iza brojila, u razvodni orman, i to treba da uradi električar, po mogućstvu uz preklopnik za premošćavanje, kako bi kuća imala struju i dok se stabilizator servisira.
Da li stabilizator od 5 kW može da pokrije celu kuću?
Može, ako potrošači koji rade istovremeno ne prelaze oko 3,5–4 kW stvarne snage, uz rezervu za start motora. Ako u kući rade i bojler, šporet ili više klima-uređaja u isto vreme, bira se 8–10 kVA ili se stabilizator vezuje samo na osetljive potrošače.
Koja je razlika između VA i W?
VA je prividna, a W stvarna snaga. Za većinu kućnih uređaja važi da je W oko 0,6 do 0,8 puta VA, pa stabilizator od 5000 VA daje oko 3500 W.
Da li stabilizator radi kad nestane struje?
Ne. Stabilizator ispravlja nizak ili visok napon, ali nema bateriju. Za rad bez struje potreban je UPS.
Da li stabilizator može da radi sa agregatom?
Da, većina modela je predviđena i za rad uz agregat, čiji napon često varira. Agregat treba da bude snažniji od opterećenja koje stabilizator napaja.
Koliki stabilizator napona za kuću: kako izračunati snagu i izabrati relejni ili servo
Snaga stabilizatora napona bira se kao zbir snaga uređaja koji rade istovremeno, uz rezervu od 20–30% i dodatnu rezervu za motore i kompresore – za celu kuću to je obično 5 do 10 kVA, a za jedan kotao ili TV dovoljno je 1 do 2 kVA. Druga odluka je tip regulacije: relejni ili servo.
Kako izračunati potrebnu snagu
Saberite snage uređaja koji realno rade u isto vreme, ne svih uređaja u kući. Motori i kompresori (frižider, pumpa, klima) pri startu povuku i nekoliko puta više od nazivne snage, pa za njih ostavite veću rezervu. Pošto je snaga stabilizatora data u VA, a uređaja u W, računajte da je stvarna snaga oko 70% vrednosti u VA.
Primer: kotao, frižider, TV i računar zajedno traže oko 1 kW, a sa rezervom za start frižidera dovoljan je stabilizator od 2 kVA. Ako dodate pumpu i klimu, prelazi se na 5 kVA, a za celu kuću sa bojlerom na 8–10 kVA.
Relejni ili servo stabilizator
Relejni stabilizator menja napon u koracima preko releja. Brz je, povoljniji i dovoljno precizan za većinu kućnih uređaja, uz tačnost oko ±8%. Primeri su VOLT AVR 2000 W i VOLT AVR 10000 VA za celu kuću.
Servo stabilizator napon podešava kontinualno, pomoću motora, i drži izlaz u okviru oko ±3%. Bolji je za osetljivu elektroniku, audio i video opremu, servere i medicinske uređaje. Primeri su VOLT AVR Pro 3000, VOLT AVR Pro 5000 i KEBO SDC-5000.
Na šta još obratiti pažnju
Kako se stabilizator povezuje
Manji stabilizatori se jednostavno uključe u utičnicu, a uređaji u njih. Stabilizatori za celu kuću (5–10 kVA) vezuju se iza brojila, u razvodni orman, i to treba da uradi električar, po mogućstvu uz preklopnik za premošćavanje, kako bi kuća imala struju i dok se stabilizator servisira.
Razliku između stabilizatora i uređaja za rad bez struje objašnjavamo u tekstu Zašto UPS i stabilizator napona nisu ista stvar, a kompletnu ponudu nalazite u kategoriji stabilizatori i korektori napona.
Često postavljana pitanja
Da li stabilizator od 5 kW može da pokrije celu kuću?
Može, ako potrošači koji rade istovremeno ne prelaze oko 3,5–4 kW stvarne snage, uz rezervu za start motora. Ako u kući rade i bojler, šporet ili više klima-uređaja u isto vreme, bira se 8–10 kVA ili se stabilizator vezuje samo na osetljive potrošače.
Koja je razlika između VA i W?
VA je prividna, a W stvarna snaga. Za većinu kućnih uređaja važi da je W oko 0,6 do 0,8 puta VA, pa stabilizator od 5000 VA daje oko 3500 W.
Da li stabilizator radi kad nestane struje?
Ne. Stabilizator ispravlja nizak ili visok napon, ali nema bateriju. Za rad bez struje potreban je UPS.
Da li stabilizator može da radi sa agregatom?
Da, većina modela je predviđena i za rad uz agregat, čiji napon često varira. Agregat treba da bude snažniji od opterećenja koje stabilizator napaja.